80. Tradicionalna izložba
U četvrtak, 27. marta, sa početkom u 19 časova, u Umjetničkom paviljonu ULUCG otvorena je 80. Tradicionalna izložba Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Na izložbi, koja je revijalnog karaktera, predstavljeno je 105 radova umjetnika i umjetnica savremene crnogorske likovne scene. Izložba će biti otvorena do 30. aprila.
Izložbu su otvorili predsjednica ULUCG Svetlana Dragojević, V.D. generalne direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, dr. Jelena Jovanović Nikolić i istoričarka umjetnosti mr. Milica Bezmarević.
U svom govoru, dr. Jelena Jovanović Nikolić je istakla "da je od 24. marta 1946. godine, kada je Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore osnovano na Cetinju, pa sve do danas, ono je bilo i ostalo okosnica crnogorske likovne scene i pokretač novih umjetničkih izraza."
"Okupljajući oko 620 članova udruženje je u svoje djelovanje utkalo suštinu kulturnog identiteta Crne Gore, dok su sve aktivnosti koje sprovodi stalno podsjećanje na značaj likovne umjetnosti i njen udio u sveukupnom kulturnom bogatstvu naše zemlje. Važno je itaći da se posebna pažnja posvećuje mladim umjetnicima, čiji se potezi i oblici ovdje susreću s rukopisima iskusnih stvaralaca. I upravo međugeneracijska nit ovoj izložbi, kao i Udruženju daje posebnu vrijednost, a spoznaja da je Crna Gora u skorijoj prošlosti bila prepoznata po umjetnicima značajnim za glabolanu likovnu scenu i dodatnu odgovornost. Večeras, dok nagrađujemo tri izuzetna rada nagradama „Lubarda, Stijović, Milunović“, odajemo počast velikanima koji su oblikovali umjetnički pejzaž naše zemlje. Njihova imena ne čuvamo samo u istorijskim knjigama, već u djelima koja nastaju pod njihovim neprolaznim uticajem".
"Na ovoj Tradicionalnoj izložbi, svjedočimo godišnjem presjeku crnogorske umjetničke scene u okviru koje su predstavljeni slikari, vajari, grafičari, multimedijalni umjetnici –jednom riječju svi oni koji su u protekle dvije godine oblikovali svoja promišljanja kroz likovni izraz različitim umjetničkim poetikama i izražajnim sredstvima".
"Osamdeseta tradicionalna izložba podsjetnik je, ali i pokazatelj da umjetnost u Crnoj Gori neprekidno raste, razvija se, osavremenjuje, a godina 2005. - kada je Udruženje postalo punopravni član Evropske asocijacije umjetničkih udruženja - dodatna potvrda značaja i povezivanja crnogorske umjetnosti sa evropskim i svjetskim tokovima".
"Ministarstvo prepoznaje značaj Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, koje okuplja sve referentne stvaraoce u oblasti likovne umjetnosti i predstavlja ključnu instituciju u očuvanju i razvoju likovne scene naše zemlje. Posebno cijenimo njegovu ulogu u podršci mladim umjetnicima, omogućavajući im prostor za izražavanje, afirmaciju i profesionalni razvoj. Svjesni da je umjetnost temelj identiteta i kulturnog nasljeđa, Ministarstvo će nastaviti da bude pouzdan partner Udruženju, pružajući institucionalnu podršku, podstičući stvaralaštvo i otvarajući nove mogućnosti za promociju crnogorskih umjetnika na nacionalnom i međunarodnom nivou".
Stručni žiri u čijem su sastavu Milica Bezmarević, Zdravko Delibašić Beli, Nikola Radonjić, Tijana Vujović, Marko Petrović Njegoš odabrali su ovogodišnje dobitnike nagrada.
Ravnopravni dobitnici nagrade "Milunović, Stijović, Lubarda" 80. Tradicionalne izložbe ULUCG su Jelena Pavićević Marković za rad "Iskopina", Jovana Vujović za rad "Neuhvatljivo prisustvo" i Lidija Nikčević za rad "Eastern Light".
Dobitnica nagrade ULUCG za mlade umjetnike je Emina Nimanbegu za rad "Bez naziva" .
ULUCG nagrada za najbolju samostalnu izložbu 2024 dodijeljena je Nikoli Markoviću za izložbu “Untitled toys - Igračke bez naziva” Moderna galerija, Podgorica, 2024.
Otkupna nagrada Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore pripala je Mili Đerković za rad "Svijet maslina".
Predsjednica žirija, istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević naglasila je "da je rad Jelene Pavićević Marković predstavlja jednu vrstu stvaralačkog kontinuiteta u istraživanju plastičkih potencijala gline kao prirodnog, tradicionalnog vajarskog materijala u kontekstu savremenog shvatanja i razvoja skulpture, na osnovu kojeg nudi tumačenje sopstvene stvaralačke prakse. Svi elementi skulpture, od njene površine, perforacije, preko taktilnih i vizuelnih vrijednosti, do odnosa njenih elemenata i završne vajarske kompozicije, podređeni su početnoj umjetničkoj ideji - tijela kao hrama koji uključuje ženski princip, koji se manifestuju kroz upotrebu tzv. „mekih i nježnih“ simbola, zaobljenih oblika, izražajnih tekstura, kao i kroz fokus na samo ljudsko tijelo - njegov karakter, indetitet i emocije".
"Rad Jovane Vujović emanira naročitu čulnost njene stvaralačke imaginacije, koja je dalje usklađena sa usvojenim misaonim i filozofskim procesima iz kojih potiče. U njemu se prepoznaje izvjesna crtačka sklonost, kao izraz promišljenog čina stvaranja, koji se dalje, autonomnim umjetničkim jezikom, interpretira u njegov jedinstveni imaginarni, metaforički, literarni i inutitivni sadržaj".
"Na temelju svojih prethodnih umjetničkih fokusa ka arhitekturi urbanog i prizorima antropocentirčnog sistema današnjice, rad Lidije Nikčević nadovezuje se na njen stavaralački narativ koji prikazuje atmosferu otuđenosti, melanholije i praznine. Ambijent svakodnevice, kako u arhitektonskoj tako i u duhovnoj konstelaciji urbanog pejzaža danas, konstruiše likovna rješenja zasnovana na racionalnosti, logici i redu, kao naznake metafizičke hladnoće i pustoši".
"U radu Emine Nimanbegu, prepoznaje se stvaralačka radoznalost i istraživačko nastojanje mlade umjetnice da kroz različite vrste materijala, eksperimentom, traženjem - ispituje mogućnosti vlastitog umjetničkog izraza. Takvim pristupom, postignuta je izvjesna dinamika i specifična narativnost njenog rada, sto pruža povjerenje u budući razvoj njenog umjetničkog izraza".
"Samostalna izložba Nikole Markovića realizovana je i osmišljena kao neka vrsta retrospektivne izložbe, kojom se pružila mogućnost uvida u njegov bogati i kontinuirani stavralački opus koji traje već više decenija. Nikola je cjelopkupnom postavkom ove izložbe kao i pratećim katalogom sa tekstovima renomiranih teroetičara umjetnosti, potvrdio da je riječ o ozbiljnom stvaraocu čija dugogogodišnja praksa spada u recentne pojave savremene crnogorske umjetnosti".
Otkupna nagrada Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore pripala je Mili Đerković za rad ,,Svijet maslina”.